Permakultura je izraz koji su skovali njezini osnivači, Bill Mollison i David Holmgren, kako bi opisali integrirani sustav dizajna koji uključuje održivu poljoprivredu, šumarstvo i upravljanje zemljištem. Temelji se na načelima rada s prirodom, a ne protiv nje, i ima za cilj stvoriti samoodržive ekosustave koji ljudima i divljim životinjama pružaju hranu, sklonište i druge potrepštine.
U svojoj srži, permakultura se fokusira na stvaranje produktivnih i regenerativnih krajolika koji oponašaju raznolikost, stabilnost i otpornost prirodnih ekosustava. Integrira različite tehnike i prakse, kao što su agrošumarstvo, organski uzgoj i očuvanje vode, kako bi se stvorilo skladno i uravnoteženo okruženje.
Načela permakulture
Permakulturu vode tri temeljne etike: briga za zemlju, briga za ljude i pošteno dijeljenje. Ova etika čini osnovu za skup načela koja vode dizajn i implementaciju permakulturnih sustava.
1. Promatranje i interakcija
Jedno od ključnih načela permakulture je promatranje i interakcija s prirodnim sustavima kako bi se razumjeli njihovi obrasci, funkcije i interakcije. Pomnim promatranjem zemlje, njezine flore i faune, praktičari mogu donijeti informirane odluke o tome kako raditi s postojećim ekosustavom kako bi stvorili održiv i produktivan krajolik.
2. Uhvatite i pohranite energiju
Permakultura naglašava učinkovito korištenje obnovljivih izvora energije, poput sunčeve svjetlosti, vjetra i vode. Promiče hvatanje i skladištenje energije u različitim oblicima, uključujući solarne panele, vjetroturbine i sustave prikupljanja vode, kako bi se zadovoljile potrebe ekosustava i njegovih stanovnika.
3. Ostvarite prinos
Uz očuvanje cjelovitosti prirodnih sustava, permakultura ima za cilj proizvesti višak koji se može iskoristiti za ljudske potrebe. Ovo načelo potiče uzgoj hrane, vlakana, goriva i drugih resursa na održiv i regenerativan način.
4. Primijenite samoregulaciju i prihvatite povratne informacije
Permakulturni sustavi dizajnirani su da budu samoregulirajući, prilagođavajući se promjenama i integrirajući povratne informacije iz okoline. Kontinuiranim praćenjem ekosustava i njegovih funkcija, praktičari mogu izvršiti prilagodbe kako bi osigurali njegovu dugoročnu održivost.
5. Koristite i cijenite obnovljive resurse i usluge
Permakultura promiče odgovorno korištenje obnovljivih izvora, kao što su sunčeva svjetlost, vjetar, voda i biomasa, dok također vrednuje ekološke usluge koje pruža prirodni okoliš, kao što su oprašivanje, plodnost tla i kontrola štetočina.
6. Ne proizvodite otpad
Permakultura ima za cilj minimizirati otpad dizajniranjem sustava koji učinkovito iskorištavaju resurse i regeneriraju prirodne cikluse. Zatvaranjem kruga tokova otpada i promicanjem recikliranja i kompostiranja, praktičari nastoje stvoriti okruženje bez otpada.
7. Dizajnirajte od uzoraka do detalja
Permakulturni dizajn počinje identificiranjem sveobuhvatnih obrazaca i odnosa unutar krajolika prije nego što se uđe u određene detalje. Razumijevanjem većih uzoraka, praktičari mogu stvoriti integrirane i kohezivne dizajne koji rade u skladu s prirodnim okolišem.
8. Integrirajte, a ne razdvajajte
Permakultura potiče integraciju različitih elemenata unutar sustava kako bi se stvorili obostrano korisni odnosi. Povezivanjem različitih komponenti, kao što su biljke, životinje i strukture, praktičari mogu poboljšati ukupnu funkcionalnost i otpornost ekosustava.
9. Koristite mala i spora rješenja
Permakultura zagovara male, postupne intervencije koje se pažljivo provode i prate kako bi se osigurala njihova učinkovitost. Počevši s malim i dopuštajući sustavima da se razvijaju prirodnim tempom, praktičari mogu umanjiti neželjene posljedice i maksimizirati dugoročni uspjeh.
10. Raznolikost korištenja i vrijednosti
Raznolikost je kamen temeljac permakulture jer promiče otpornost i stabilnost unutar ekosustava. Poticanjem biološke raznolikosti u biljnim i životinjskim vrstama, praktičari mogu poboljšati zdravlje i produktivnost krajolika dok minimaliziraju rizike povezane s monokulturom.
11. Koristite rubove i vrednovajte marginu
Permakultura prepoznaje da rubovi i rubovi ekosustava često vrve produktivnošću i inovacijama. Maksimalnim korištenjem prijelaznih zona, kao što su rubovi jezerca, šumske čistine i živice, praktičari mogu iskoristiti jedinstvene mogućnosti koje nude ova područja.
12. Kreativno koristite i odgovorite na promjene
Permakultura prihvaća promjene kao priliku za kreativnu prilagodbu i inovaciju. Odgovarajući na dinamične uvjete i okolnosti koje se mijenjaju, praktičari mogu iskoristiti snagu promjene kako bi poboljšali otpornost i održivost svojih sustava.
Permakultura i održiva poljoprivreda
Permakultura je blisko povezana s načelima održive poljoprivrede, budući da obje imaju za cilj promicanje ekološke ravnoteže, očuvanje prirodnih resursa i podržavanje dobrobiti poljoprivrednika i zajednica. Održiva poljoprivreda obuhvaća niz praksi koje minimaliziraju utjecaj na okoliš, čuvaju plodnost tla i daju prioritet dobrobiti poljoprivrednih radnika i potrošača.
Permakultura vodi održivu poljoprivredu korak dalje naglašavajući holistički dizajn, regenerativne prakse i duboko razumijevanje ekoloških sustava. Integrira agroekološka načela, kao što su raznolikost usjeva, polikultura i prirodna kontrola štetočina, kako bi se stvorili otporni i produktivni krajolici koji podržavaju i ljudske potrebe i ekološko zdravlje.
Utjecaj permakulture na poljoprivredu i šumarstvo
Permakultura ima značajan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo nudeći alternativne pristupe upravljanju zemljištem i korištenju resursa. Pruža rješenja za rješavanje pitanja degradacije okoliša, gubitka bioraznolikosti i nesigurnosti hrane, dok također promiče otpornost zajednice i samopouzdanje.
Jedan od ključnih doprinosa permakulture poljoprivredi i šumarstvu je usmjerenost na zdravlje i regeneraciju tla. Primjenom praksi kao što su pokrivanje usjeva, malčiranje i organske izmjene tla, permakultura poboljšava plodnost tla, strukturu i aktivnost mikroba, što dovodi do povećane produktivnosti i otpornosti ekosustava.
Nadalje, permakultura nudi inovativna rješenja za upravljanje vodom, uključujući sakupljanje kišnice, vodene vode i sustave za navodnjavanje koji učinkovito koriste vodu. Ove tehnike pomažu u rješavanju nestašice vode i promiču učinkovitu upotrebu ovog ključnog resursa u poljoprivredi i šumarstvu.
Permakultura također potiče integraciju drveća i višegodišnjih biljaka u poljoprivredne i šumarske sustave, potičući biološku raznolikost, skladištenje ugljika i ekološku stabilnost. Agrošumarstvo i šumsko vrtlarstvo primjeri su pristupa temeljenih na permakulturi koji povećavaju produktivnost, raznolikost i ekološku vrijednost poljoprivrednih i šumskih krajolika.
Zaključak
Permakultura predstavlja holistički i regenerativni pristup upravljanju zemljištem koji integrira održivu poljoprivredu, šumarstvo i ekološki dizajn. Dajući prioritet dobrobiti zemlje i njezinih stanovnika, permakultura nudi svestran okvir za stvaranje otpornih i produktivnih krajolika koji koriste i ljudima i okolišu. Njezina kompatibilnost s održivom poljoprivredom i njezin pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo pokazuju potencijal permakulture za rješavanje gorućih ekoloških i društvenih izazova dok istodobno njeguju živahne i uspješne ekosustave.